Razgovor vodila: Sandra Pocrnić Mlakar
Svako dijete ima pravo na razumijevanje, različitost i na svoje mišljenje, ima pravo na lijepo okruženje i dobro obrazovanje te na kompetentne učitelje koji će mu biti uzori – rekla je u emotivnom govoru Renata Brekalo otvarajući privatnu jezičnu gimnaziju Epoha, koja radi po waldorfskoj metodologiji. Od otvaranja u zgradi škole, na adresi Prigornica 2 u Podsusedu, prošla su dva mjeseca u kojima je Zagreb pogodila epidemija i potres. Uz poštivanje sigurnosnih mjera, osnivačice Epohe Lea Brezar i Renata Brekalo nastavljaju s pripremama za upis prvih učenika u školsku godinu 2020/21.
Lea Brezar je direktorica marketinške agencije, izdavačica i književnica, a Renata Brekalo osnivačica privatnih waldorfskih dječjih vrtića, a upoznale su se na roditeljskim sastancimau waldorfskoj osnovnoj školi. Prepoznajući aktualne potrebe zajedno su krenule u poslovni poduhvat osnivanja gimnazije koja omogućuje svakom djetetu da postane svjesno svojih kvaliteta i da ih ostvari kao doprinos društvu.
Školska zgrada gimnazije Epoha u Podsusedu ima pet učionica, knjižnicu, kabinete za kemiju i fiziku te uredske prostore, a nalazi se na prostranom dvorištu s vrtom i voćnjakom od 12.000 četvornih metara. „Učimo iskustvom“ moto je gimnazije Epoha, stoga će u nastavnom programu biti zanati, vrtlarstvo i umjetnost. Program je usmjeren na razvijanje radnih i stvaralačkih navika te kritičkog mišljenja, uz poštivanje individualnosti. Svako dijete imat će svog mentora, a kako je odgoj zajednički posao škole i roditelja, nastavnici i roditelji partnerski surađuju u radu s djecom.
S Renatom Brekalo i Leom Brezar razgovaramo o pripremama za otvaranje škole, izboru i edukaciji nastavnika, odgojnim mogućnostima koje otvara zgrada okružena prostranim voćnjakom i pripremama za prvu školsku godinu u posebnim okolnostima sigurnosnih mjera zbog epidemije.
Kako ste podijelile poslove i zaduženja u novootvorenoj gimnaziji Epoha? Kako ste raspoređivale dosadašnje poslove oko otvaranja škole, a kojim poslovima će se svaka od vas baviti ubuduće kad škola počne s radom?
Renata: Lea i ja poznajemo se već više od 10 godina. U mnogim segmentima smo vrlo različite a u mnogim i vrlo slične. Karakterno se nadopunjavamo. Bez puno riječi uspjele smo odraditi ogroman posao. Svaka zna svoje jake strane koje je iskoristila. Nikada se ustvari nismo dogovarale nego nadopunjavale. Ključno je da smo jasno znale u što se upuštamo, da smo znale kako taj projekt treba izgledati u završnom izdanju, ostalo se odvijalo samo po sebi. Moždaje najveća karika koja je presudna je – iako smo različite imamo iste životne vrijednosti koje cijenimo i postulate koje slijedimo.
Lea: Zapravo ni nismo podijelile poslove, već smo se prirodno uključile u onaj segment koji najbolje poznajemo. Renata je od samog početka bila zadužena za pitanja vezana za proceduru osnivanja, jer ima u tome veliko iskustvo, a ja za komunikaciju i organizaciju, što je ionako moj svakodnevni posao. Odluke koje su nam važne, donosimo zajedno. U proces rada s nastavnicima uključena je i naša pedagoška voditeljica, Jelena Acman. Nadalje ćemo zadržati isti tempo.
Renata ima iskustva u prosvjeti i vodi šest privatnih vrtića, a Lea dolazi iz marketinške agencije. Na koji će način ćete u upravljanju gimnazijom primjenjivati svoje dosadašnje radno iskustvo?
Renata: Svaka od nas ima u određenim područjima više ili manje iskustva te da do sada obavljamo poslove kako dolaze, uz dogovor, vjerujem da će se kroz vrlo kratko vrijeme kada škola krene podijeliti težišta poslova za svaku od nas.
Lea: U mom su poslu komunikacije u fokusu kao i provođenje i organizacija projekata. Moj trenutni studij psihologije pruža mi niz znanja primjenjivih u tom području. Kako Renata i ja, između ostalog dijelimo iste vrijednosti tako će škola počivati na temeljima dharmičkog menadžmenta – te će nas u poslovanju voditi načela istine i ljubavi, a ona su u potpunosti kompatibilna s waldorfskim načelima, a ujedno su to i naše vrijednosti.
Epoha je jezična gimnazija s waldorfskom metodologijom. Kakva su vaša osobna iskustva s waldorfskim pristupom i zašto ste se odlučile za waldorfski pristup u gimnaziji koju otvarate? Je li Epoha prva gimnazija s waldorfskim pedagogijom u široj okolici?
Renata: Prije mnogo godina sam igrom slučaja upoznala waldorfsku pedagogiju na jednom studijskom putovanju, imala sam prilike nekoliko dana boraviti u razredu i promatrati načina rada u takvoj školi. Nakon vrlo kratkog vremena sam upisala mlađe dijete u igraonicu koja je se održavala u našem gradu jer nisam dobila mjestu u gradskom vrtiću. Promatrajući rad odgojiteljice i predivan pristup probudila se velika znatiželjate sam počela istraživati kako bih dobila više informacija. Radilo se waldorfskom pristupu. Nakon tri godine smo suprug i ja odlučili preseliti starije dijete u waldorfsku školu u Zagrebu, a kasnije i mlađe. Obzirom da sam u tom periodu i radila još u školi upisala sam edukaciju waldorfske pedagogiije i završila je nakon tri godine. Obzirom da djeca koja završavaju Waldorfsku osnovnu školu u Zagreba nemaju mogućnosti nastavka takvog vida obrazovanja želja za osnivanjem takve škole bila je još veća. Treba naglasiti da su i učenici koji nisu završili Waldorfsku osnovnu školu dobro došli u našoj školi.
Lea: Epoha, privatna gimnazija radi prema jezičnom programu, ali metodologija rada je waldorfska metodologija. Moje iskustvo s waldorfskom pedagogijom počinje tamo 2009. kada smo u prvi razred upisali našu stariju kći. Ona je završila osnovnu waldorfsku školu. Naša mlađa kći je još uvijek pohađa. Kao roditelj kojem je izuzetno stalo do načina odgoja i obrazovanja djece, nisam se mogla pomiriti s idejom da cure upišem u državnu školu i tu je waldorfska pedagogija došla do izražaja. Ono što je najvažnije što klinci ponesu iz škole, a ostaje za cijeli život je da vole znanje. Žele učiti. Budu svoji i kao takvi prepoznati od učitelja. Emocionalne i socijalne vještine toj su djeci naglašene jer waldorfska pedagogija na tome radi cijelo obrazovanje.
Baš zato je pristup koji biramo waldorfski. Djeca trebaju podršku da bi stasali u snažne i motivirane mlade ljude, stoga ćemo tijekom prve godine našeg rada raditi na verifikaciji vlastitog waldorfskog programa jezične gimnazije.
Zašto ste za gimnaziju izabrale impozantnu zgradu na prostranom imanju izvan grada, u Podsusedu? Kako će škola koristiti prednosti idiličnog okoliša u kojem je smještena?
Renata: Od prvog dana smo tražile takav objekt, te smo upravo zbog prostranog prostora i raskošnog okoliša odmah odlučile da je to mjesto za našu školu. Podsused ima odlične veze javnog prijevoza, autobus ili vlak.Okoliš je toliko veliki da nudi široki spektar mogućnosti. Nismo još u detalje razradile što ćemo sve raditi, ali ideja ima mnogo. U prvom planu je bila zgrada, koju smo adaptirale i uredile tri nova razreda, i ostale popratne prostorije koje su nam potrebne.
Lea: Zato što Waldorfska pedagogija traži zelenilo. Rad rukama, kiparstvo i život s prirodom važni su elementi u nastavi koja čeka naše učenike. U planu nam je podučiti ih što znači održivo poslovanje i to na primjeru zadruge. Opcija je mnogo, a i vremena i generacija koje dolaze.
U najavama ističete važnost odgoja i učenja iskustvom. Koja je prednost učenja iskustvom u 21. stoljeću? Mogu li se u gimnaziju Epoha upisati i tinejdžeri koji nemaju ranije iskustvo s waldorfskom pedagogijom u vrtićima ili osnovnim školama?
Renata: Svakako su dobro došli i tinejdžeri koji nisu pohađali Waldorfsku školu u Zagrebu, svima će to biti jedan zajednički početak i izazov. Ono što je sredinom prošlog stoljeća bilo prirodno da učimo cijelim tijelom te da smo cijelo vrijeme u pokretu i povezani s prirodom, pogubilo se unazad 50 godina. Ono što je tada bilo prirodno, danas doživljavamo kao novo otkriće. Zanemarili smo ključne potrebe čovjeka a to su: prirodan pokret uz govor, rad s rukama, povezanost prirodom, više smo dali naglasak sjedilačkim aktivnostima i umu, nismo uključili cijelo tijelo, time smo smanjili razvoj kreativnosti, sposobnosti snalaženja rješenja.Uz život koji servira samo konzumiranje ugode zakržljala nam je mašta i sanjarenje. Koliko to god to zvuči čudno, čovjek kada ne nauči u djetinjstvu upravo takve sposobnosti kao odrasla osoba je zakinuta za iskustvo ljepote života.
Lea: Učenje iskustvom je budućnost. Ono što naučimo iskustvom ostaje trajno zapisano u nama jer učimo putem emocija. Waldorfska pedagogija u tome je prvak i njene su metode vrlo uspješne. Bubanje činjenica koje će dijete zaboraviti već nakon kratkog vremena zasigurno nije način učenja za budućnost. Budućnost koja nas susreće je brza, promjenjiva i trebamo odgojiti generacije koje će je moći nositi. Državne škole nažalost to ne čine, no još uvijek ima prostora za promjenu. Stoga djeca koja dolaze iz državnih osnovnih škola su dobrodošla u Epohi jer se s njima jednako kvalitetno može raditi bez obzira na to što nemaju iskustva s waldorfskom pedagogijom.
Koliko su u razvijenim zemljama danas traženi waldorfski programi? Doživljava li waldorfska pedagogija u globalnoj ekonomskoj i ekološkoj krizi novi procvat zbog svojih antropozofskih postulata poštovanja prirodi. Koliko je danas aktualno učenje Rudolfa Steinera i holistički pristup svakom pojedincu uvažavajući njegov emotivni život?
Renata: Već od osnivanja prve Waldorfske škole u prošlom stoljeću bilo je jasno da je to pedagogija koje će nakon određenog vremena imati svoj procvat. Danas je ona svjetskia cijenjena, priznata i izuzetno tražena. Waldorfska pedagogija dugoročno je najbrže rastuća, progresivna i cijenjena alternativna pedagogija u svijetu koja nastoji zadovoljiti djetetove potrebe za intelektualnim i duhovnim znanjem te humanošću. Ova alternativna pedagogija temelji se na antropozofskom duhovnom pogledu na svijet, ne obraća se samo djetetovu intelektu, već usporedno njeguje djetetov osjećani život, razvija radne i stvaralačke navike te snaži volju i interese. Istaknuta je povezanost s prirodom i učenje u prirodi na zornim materijalima.
Lea: U svijetu ima više od 1000 waldorfskih škola. Primjerice Finska, za koju kažu da ima jedan od najboljih pristupa obrazovanju, u državnim školama 50% kurikuluma je preuzeto iz waldorfske pedagogije. Načini rada koje ima waldorfska pedagogija su opstali svo ovo vrijeme jer su zapravo cjeloživotni. Nadamo se da će se osnivanjem Epohe te verifikacijom waldorfskog programa i u Hrvatskoj pokrenuti trenda rada po toj metodologiji i u drugim srednjim državnim školama. Steinerova učenja dana su prepoznata u mnogim krugovima i sve više nužna za iscjeljenje ove naše zemaljske kugle.
Je li gimnazija okupila nastavnički tim? Kakvo je zanimanje profesora za rad u novootvorenoj gimnaziji? Prema kojim ste kriterijima birale profesore koji će predavati? Kakvu dodatnu edukaciju trebaju imati profesori koji žele predavati po waldorfskom programu?
Renata:Kroz koji dan kreću razgovori ljudima koji su se javili na natječaj ili su za nas čuli putem medija. Zanimaju nas osobe koji su spremne za promjene, koje su spremne prihvatiti nove izazove. Zasada su za nastavnike pripremljene radionice i predavanja kako bi se što bolje upoznali s waldorfskim metodama rada, a kroz neko vrijeme ćemo posjetiti škole koje rade po istim principima. Vjerujemo da ćemo već sljedeće proljeće krenuti s ozbiljnom edukacijom u inozemstvu.
Lea: Oduševljeni smo interesom učitelja za rad u našoj školi. Službeni natječaj za posao nije još ni objavljen, a mi smo pokrili sve predmete. Nastavnici koji osjećaju da je to njihov poziv, javili su se s prijedlozima kako bi svojim radom i doprinosom mogli pridonijeti školi i nastavi, a to je važno. Taj entuzijazam će ih voditi kroz zahtjevne periode, a dodatna edukacija koja je obavezna za sve nastavnike bit će im oslonac u svim situacijama. U komunikaciji smo s nekim školama u EU vezanim za hospitacije učitelja, tako da će i to biti jedan vid učenja uz seminare koje planiramo organizirati i dodatno obrazovanje koje smo predvidjeli za sve nastavnike.
Koliko su prednosti waldorfskog programa kod nas poznate u javnosti? Kako se waldorfski odgojno obrazovni program uklapa u državni školski program u Hrvatskoj? Kakvo je zanimanje za upis u gimnaziju u školsku godinu 2020/21.? Ima li već zainteresiranih učenika i roditelja?
Renata:Waldorfska pedagogija nažalost je trebala u našim prostorima duže da se probije, zašto je to tako nisam sigurna, vjerojatno se radi o društvu i ljudima u našoj zemlji. Mi smo druželjubivi, veseli, nasmijani i gostoljubivi, međutim s druge strane opet zatvoreni i jako obiteljski i tradicionalno orijentirani, malo si dajemo prostora za promjenu. Tako je i sa školstvom – svi mi sanjamo o boljem obrazovanju, međutim kada god krene neka promjena onda su svi na nogama i nalaze razloge da to ne podržavaju. Ni jedno obrazovanje nije savršeno za sve, ali si trebamo dati prostora da svatko nađe obrazovanje kojemu odgovara. Prema svemu dosad, pobudile smo veliki interes za našu školu, međutim konačne brojke ćemo vidjeti kroz nekoliko tjedana.
Lea: Mislim da još nisu dovoljno poznate. U Hrvatskoj postoje dvije škole koje rade po waldorfskom programu, u Zagrebu i Rijeci te jedan neformalni studij waldorfske pedagogije, što je još uvijek nedovoljno da se trend alternativnih pedagogija prošiti i u državne škole. „Škola za život“ je uklopila neke ideje i prakse iz alternativnih pedagogija, no uz zahtjevne programe trebat će vremena da se stvari dogode na pravi način i da djeca i učitelji osjete benefit. Baš iz ovih razloga naši planovi su veliki i vjerujem da ćemo ih ostvariti postupno i uz marljiv rad. Sve to o čemu komuniciramo proteklih mjeseci prepoznaju i roditelji, pa će tako Epoha, po svemu sudeći napuniti svoju prvu generaciju. Interes nas nije iznenadio i dosta je velik.
U Epohu će zacijelo dolaziti učenici iz cijelog Zagreba i okolice, no kako je Podsused prihvatio novu gimnaziju? Hoće li biti učenika iz Podsuseda ii Zaprešića? Kako na lokalnu sredinu može djelovati edukacija tinejdžera waldorfskom pedagogijom?
Renata: Ne znamo tko će se sve javiti i iz koji dijelova Grada, naravno da je bilo upita, ali upisi kreću tek u srpnju. Prema povratnim informacijama lokalnog stanovništva mislimo da su jako sretni i ponosni da je upravo u Podsusedu, u prostorima koja je bila prije i Obrtnička škola, ponovno osnovana jedna škola.
Lea: Lokacija je izvrsna za odgojno obrazovnu djelatnost, mirna i u zelenilu. Prije nas u zgradi je bila škola tako da su susjedi navikli na žamor. Na društvenim mrežama vidjele smo podršku ideji otvaranja ovakve škole jer zapadni dio grada ima samo jednu gimnaziju. Waldorfska škola će, vjerujem, donijeti mnogo zajednici baš iz tog razloga što popunjava jednu prazninu, ne samo u Posdusedu već i u obrazovnom sustavu.
Epoha je otvorena uoči proglašenja mjera zaštite od epidemije zbog kojih je školska nastava organizirana on-line. U međuvremenu Zagreb je pogodio potres i mnoge su škole oštećene. Jesu li izvanredne mjere ove školske godine utjecale na vaše planove s Epohom? Razmišljate li o alternativi nastavi u učionicama?
Renata: Početak školske godine je predviđen na jesen 2020. i do tada ćemo posljedice potresa sanirati. Ukoliko se ponovi ili nastavi potreba za izvanrednom mjerom u nastavi, naša škola će svakako biti u mogućnosti održati nastavu redovno jer imamo dovoljno prostora kako bismo razrede podijelili u dvije skupine.
Lea: Nažalost i na našoj zgradi vide se tragovi potresa, no na sreću nisu veliki i nosimo zelenu oznaku uporabljivosti. Ponovo smo u adaptaciji, ovo je druga faza ali će sve biti spremno za jesen. Ako se ponovi ova situacija s korona virusom, a nadamo se da neće jer će to biti golema šteta za ekonomiju zemlje, za nastavu smo spremi. U uvjetima izolacije i malog broja djece, imamo dovoljno razreda za rad u manjim grupama, ili u slučaju potrebe održavanja nastave online – spremni smo odraditi pravi školski sat s waldorfskom metodologijom za naše đake, kvalitetno kao i uživo.